Radovi Margret Hoppe se intenzivno bave idejom urbanog prostora..Njene fotografije se više baziraju na neobičnim i perifernim perspektivama grada, nego na popularnim gradskim znamenitostima. Na taj način, fotografije dovode u pitanje zvaničnu prezentaciju grada, i poručuju da se treba usredsrediti na zaboravljene i skrivene slike koje upravo predstavljaju kako i sam projekat kaže "(After)images of the city".
Dela Margret Hoppe iskazuju osjetljivost na određenim mjestima jer su sa njima povezane priče koje ih prate. Njene fotografije nose skoru njemačku i evropsku istoriju, a akcenat je posebno stavljen na razdoblje socijalizma u istočnoj Njemačkoj za šta je Margret najviše zainteresovana. Ona rekonstruiše u svojim djelima ovo istorijsko razdoblje i detaljno dokumentira komade, fragmente i ostatke istog.
Fotografije post-socijalističke Istočne Njemačke ove autorke prikazane su u Bosni i Hercegovini, iako Maragaretin kritički pristup urbanog prostora polazi iz njenog specifičnog iskustva u Istočnoj Njemačkoj, ali je ipak uspio da se primjeni i u BiH. Priča o burnim istorijskim mjestima, koja do sada i nisu dovoljno posmatrana, bila su izazov za Margaretin dokumentarni projekat.
Margret Hoppe (1981) je završila diplomske studije 2009. u Lajpcigu (u klasi profesora Timma Rautert i Christophera Mullera). Dobitnik je stipendije za studij u u Bugarskoj u 2007-oj, kao i brojnih nagrada, između koji je i nedavna Marion Ermer Preis (2009). Učestovala je na raznim grupnim izložbama i solo-emisijama u Evropi i SAD-u.
U realizaciji projekta učestovali su:
Sonja Maličević
Dejan Matijević
Vaso Milak
Žana Vukičević
Saradnik:
Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske
Glavni pokrovitelj:
Robert Bosch Stiftung
Goethe-Institut, Bosna i Hercegovina