Protok, Centar za vizuelne komunikacije, Banja Luka (BiH) & Mostarski teatar mladih (BiH)

predstavlja

INVENT | TURA

Mapping Territories and Histories, BiH

Igor Bošnjak, Mladen Bundalo, Marko Raguž, Marko Tomaš

Otvorenje: Ponedjeljak, 24. maj 2010 l 18.00 l  Galerija Terzić l Milana Tepića 15, Banja Luka 

Izložba: 25. maj – 8. jun l od ponedjeljka do petka l 14.00 – 18.00 l Galerija Terzić l Milana Tepića 15, Banja Luka

Kratak opis projekta

Dugoročni projekat INVENT | TURA bavi se pitanjima koja su veoma značajna za Bosnu i Hercegovinu i predstavlja rezultat spajanja naučnog istraživanja i umjetničkog projekta.

Kroz ovaj projekat, ispituje se trenutno stanje društva u BIH, naročito stepen prihvatanja multikulturalnosti, kao i istorijska dešavanja i iskustva iz kojih su proistekla kolektivna sjećanja, te se potom debatuje o budućnosti koja tek treba da bude uobličena.

Ovaj projekat se zasniva na pretpostavci da se samo pomoću aktvnog znanja o istoriji može zamisliti buduće stanje društva u BIH. Rezultati će biti prikazani kroz inovativne umjetničke vidove izražavanja u polju književnosti i vizuelnih i scenskih umjetnosti. 

Vodeća pitanja projekta su: Koji istorijski događaji karakteristišu kolektivno sjećanje društva? Kako se ta istorija pripovijeda? Da li su istorijska izlaganja obojena nacionalizmom? (Prošlost) – Imajući u vidu istoriju BIH projekat će biti usmjeren na razmatranje budućnosti i trazenje odgovora na pitanje: Da li ljudi vjeruju u stvaranje sopstvene budućnosti? Kako ljudi zamišljaju stanje društva u BIH u budućnosti?  

Ova pitanja biće razmatrana pomoću intenzivnih istraživanja, radionica i panel diskusija, kao i kroz razne umjetničke prezentacije, preciznije, izložbe i izlaganja.  
U kombinaciji sa naučnim istraživanjima i umjetničkim projektima, polje umjetnosti omogućava naročitu slobodu govora i time doprinosi produktivnom razmatranju kompleksnih socijalnih i političkih pitanja. Umjetnost prevazilazi ustaljene okvire razmišljanja, te stoga pomaže otkrivanju načina na koji se može oblikovati javnost.  

Projekat treba da se realizuje 2010. godine u dva urbana centra u BiH: u Banjoj Luci (najveći grad Republike Srpske) i u Mostaru (kulturni centar Hercegovine), a cilj je kroz ova dva grada povezati periferije BIH, ne bazirati se samo na metropolu Sarajevo.

Društvo u BIH je još uvijek etnički podijeljeno, tako da je povezivanje ova dva grada odnosno povezivanje Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine bitno sa više različitih stanovišta, ne samo kulturnog.

Istorijska pozadina

Društvo u BIH je društvo koje je zarobljeno između prošlosti i budućnosti, društvo u tranziciji koje kao da isčekuje poruku u boci koja će im otkriti da su postigli ono na čemu su radili, ali nažalost, izlaz na more je preuzak, a boca se ni ne nazire. Stvari su i dalje u zatišju koje prethodi promjenama koje tek treba da se dese. 

I nakon 17 godina od uspostavljanja nezavisnosti, zemlja se i dalje bori sa činjenicom da joj nedostaju suštinski preduslovi za stvaranje suverene demokratske države: neefikasna podjela države određena dejtonskim sporazumom, koči procese donošenja političkih odluka, međunarodna zajednica se ne odriče svog protektorata prema državi, a društvo se i dalje dijeli na osnovu etničke pripadnosti. Na nacionalne, etničke i vjerske razlike još uvijek se gleda kao na prepreke, a ne kao na prednosti. 

BIH kao da nastavlja priču o sebi kao problematičnoj antitetičnoj periferiji (Marija Todorova). Iz različitih uglova posmatranja: na periferiji je Evrope, periferiji katolicizma, periferiji islamizma, periferiji pravoslavlja, periferiji...Ova lista bi možda mogla da se nastavlja u nedogled. S druge strane, BIH se može posmatrati i kao sami centar ključnih pitanja kada se govori o vjerskoj i kulturološkoj diversifikaciji zapadnjačkog društva: upravo u ovoj zemlji treba da se izgradi multikulturalno društvo katolika, muslimana i pravoslavaca u kom će se raspravljati o sponama između politike i religije, kao i oblicima kolektivnih identiteta, van bilo kakvih etničkih okvira. Iz ovog ugla posmatranja, BIH prerasta u važno žarište razmatranja takvih pitanja u zapadnim zemljama, jer predstavlja jezgro koje se može analizirati paradigmatično. 

Kako bi se nosio sa ovom problematikom, projekat INVENT | TURA biće ostvaren kroz dve faze: kao kombinacija dugoročnog istraživanja i umjetničkog projekta kroz koji će se ispitivati (1) istorijski preduslovi i budućnost koja slijedi. Posljednja faza (2) će biti rezultovana publikacijom INVENT | TURA kojom će se sumirati, dokumentovati i zaključiti ovaj projekat.

(1) INVENT | TURA, Mapping Territories and Histories

Ovaj dio održaće se između maja i juna 2010. u Banja Luci i Mostaru.  
U pokušaju otkrivanja istorije ovog regiona, možemo pretpostaviti da ukoliko uklonimo suprotstavljene istorijske narative, ipak postoje zajednička sjećanja i zajedničke brige.

Cilj je izdvojiti suprotstavljena vidjenja istorije zajedno sa mjestima na kojim se različiti suprotstavljeni narativi presijecaju, a potom ukazati na proces nastanka istorijskog narativa i toga kako istorija može biti sačinjena da služi svrsi određene nacije. Težiće se tome da se dekonstruišu nacionalni narativi, te da se rekonstruiše otvoreniji, refleksivni pojam identiteta.  

Kako bi stekli sliku o istorijskim trenucima koji su oblikovali kolektivno sjećanje oba grada, umjetnici će  ’stvoriti mape gradova’. Ostaci različitih istorijskih dešavanja kao što su vrijeme Osmanlijske vladavine, prisustvo Habzbuškog carstva, različitih totalitarnih režima i ratova 20. vijeka, kao i sadašnje stanje gradova, biće identifikovani na različite načine: otkrivanjem relevantnih istorijskih lokacija, sakupljanjem grafičkog materijala, stvaranjem novih fotografija i intervjuisanjem ljudi o njihovim sociopolitičkim iskustvima i sjećanjima vezanim za skoriju prošlost. Sakupljeni podaci predstavljaće osnovu tekstova i radova likovne umjetnosti koji će biti prikazani na izložbi, kroz izlaganja i izvedbe.

Poređenje rezultata u Banjoj Luci i Mostaru treba da pokaže postojanje različitih naracija i raskrsnica između sjećanja, kao i to da je istorija često rezultat ciljane konstrukcije.

Raspored:

a) pripremani sastanak umjetnika/istraživanje u Mostaru, april 2010. (Igor Bošnjak, Mladen Bundalo, Marko Raguž, Marko Tomaš)

b) produkcija u Banjaluci, Mostaru, Prijedoru, Sarajevu, Trebinju, mart-maj 2010.

c) jednodnevni panel i zajednička diskusija u Banjoj Luci, 22. april 2010. (Sead Đulić (BH), Radenko Milak (BH); Herbordt/Mohren (Ger.); Rebecca Wilton (Ger.); Moderator: Danijela Majstorović (BH) na temu „Sjećanje“, „Umjetnost kao arhiva“, „Konstrukcija istorije“)

d) izložba i čitanja u Banjoj Luci i Mostaru; maj i juni 2010.

(2) INVENT | TURA, Publikacija

Drugio dio će biti realizovani u drugoj polovini 2010. godine.  
 

Informacije o sudionicima/ information on participants: 

Igor Bosnjak (1981, Sarajevo) je likovni umjetnik, a ujedno i osnivač i kustos međunarodnog projekta www.namaTRE.ba. Diplomu je stekao na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, zvanje mastera na Fakultetu umjetnosti u Beogradu. Trenutno radi na doktoratu pri Fakultetu umjetnosti u Beogradu na temu: Teorija umjetnosti i medija. Pored toga, radi i kao asistent na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju. Osim bavljenja likovnom umjetnošću, intenzivno se bavi i oblastima nove multimedijalne umjetnosti, eksperimentalnog filma i vizuelne umjetnosti. Uz to radi i kao slobodnjak teoretičar i piše za različite platforme u domenu filma, vizuelne umjetnosti i virtelnog prostora. Učestvovao je u brojnim samostalnim i grupnim izložbama u BIH, Sarajevu i Evropi. 

Mladen Bundalo (1986, Prijedor) je likovni umjetnik i član umjetničkog udruženja Tač.ka, Prijedor-Banja Luka. Diplomirao je na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, a trenutno pohađa master studije u Brnu (Češka). Bio je učesnik mnogobrojnih samostalnih i grupnih izložbi kako u BIH, tako i u Evropi. 

Marko Raguž (1986, Sarajevo) je autor i književni kritičar. Trenutno završava studije komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Njegove kritike i eseje objavljuje nekoliko književnih novina kakve su Sarajevske sveske (Sarajevo), Odjek (Sarajevo), Motrišta (Mostar), Zeničke sveske (Zenica), and Beton (Beograd). Trenutno piše svoj prvi roman. 

Marko Tomaš (1978, Ljubljana) je autor i novinar, te jedan od osnivača i urednika magazina Kolaps. Radio je kao novinar za nekoliko različitih novina: BH Dani, Glas Istre i Feral tribune. Njegova prozna djela i poezija objavljena je u raznim književnim časopisima u BIH, Hrvatskoj i Srbiji. Pjesme su mu prevođene na nekoliko stranih jezik (engleski, njemački, italijanski i poljski). Boravio je i radio u Sarajevu, Zagrebu i Splitu. Trenutno živi i radi u Mostaru. 

Projekat pod pokroviteljstvom:

Robert Bosch Stiftung

Heinrich Böll Stiftung, BiH

City of Banja Luka, BiH

Goethe-Institut, BiH

Mostarski teatar mladih, BiH 

Karin Rolle

Robert Bosch Cultural Manager

Protok, Visual Communicaton Centre

Veselina Masleše 1/11

78 000 Banja Luka

karin.rolle@kulturmanager.net

Sibylla Hausmann

Robert Bosch Cultural Manager

Mostarski teatar mladih

Trg Republike 1

88 000 Mostar

sibylla.hausmann@kulturmanager.net