2010 INVENT | Tura Centar za vizuelne komunikacije Protok u saradnji sa Mostarskim teatrom mladih predstavio je izložbu INVENT | Turu koja je otvorena 24. maja u Galeriji Tezić u Banja Luci. Izložba je bila otvorena za sve Banjalučane do 8. juna nakon čega je premještena u Mostar u Dom Kulture.
2010 BH.art map - Igor Bošnjak Koncept BH.art map je kreiran u sklopu projekta INVENT Tura koji se sastoji od neke vrste društvenih istraživanja, web projekta, literature, istorijskih istraživanja (u slučaju da su se dogodili) ili oni koji se odnose na današnje vrijeme i na koncept čitanja i razumijevanja prošlosti Bosne i Hercegovine.
2010 JugoIstok 24-7, foto maraton Participativni foto projekt je započeo kao otvoreni poziv građanima Banjaluke da kreativno reaguju na svoj grad, gdje su na jedan dan u mesjecu februaru 2010 dobili 10 pojmova koji bi trebali realizovati u roku od 24 sata u vidu zanimljivih fotografija.
2009 A.C.A.B Skup fotografija na odredjenu temu
2009 Tvoja zemlja ne postoji, 2003 Bilbordi postavljeni po raznim lokacijama u Banja Luci
2009 Ivan Grubanov - Govor ispred Narodne skupštine Transkript govora umjetnika Igora Grubanova u Beogradu. Beograd. 17.04.2006.
2009 Slaven Tolj Billboard u javnom prostoru
2009 Vit Havranek - Arhiv samoupravljanja

Stvaranje arhive sa tematikom samoupravljanja u socijalizmu
2009 SpaPort Međunarodna godišnja izložba savremene umjetnosti - Gdje se sve tek treba dogoditi
1. poglavlje: "Možeš li govoriti o tome"
2009 Medinat Weimar - Ronen Eidelman Medinat Weimar otvara biro u sklopu izložbe Možeš li govoriti o tome? –Da, mogu, u Banja Luci u Bosni i Hercegovini, gdje uspostavlja svoje privremeno sjedište.
2008 SpaPort 2008 Napolju pada kiša, ali ja u to ne verujem je naslov Prve međunarodne godišnje izložbe SPAPORT 2008 održane u Banjoj Luci.
2008 Loading Emir Šehanović
2008 Od kako je umro drug Tito situacija u društvu je veoma loša, pa samim tim i u fudbalu Bojan Fajfrić, Mustafa Ekić – Muki
2008 Ručak Ana Hušman
2008 Šta ja znam - kratki film Šejla Kamerić
2008 Studija moga oca Ivan Grubanov
2008 Ištvan Išt Huzjan
2008 Ko želi da bude bog ovdje Mladen Miljanović
2008 Ti dobro pričaš danski Amel Ibrahimović
2008 Šund Nika Oblak, Primož Novak
2008 Performans i fotografije različitih veličina Igor Grubić - Mala lekcija citata
2008 Fotografije Matei Bejenaru
2008 Mantra Gordana Anđelić Galić
2008 Besplatna fotolaboratorija (Free foto lab) Fil Kolins (Phil Collins)
2008 Vrijednost Ervin Babić
2007 Doba obnove Nenad Malešević
2007 Makeover Ana Vidović
2007 Nekad i opet Zvjezdana Veselinović
2006 Monalizin flert Bojan Stevanić
2006 Umjetnost BiH je u granicama BiH Veso Sovilj
2006 Ormar Aleksandar Kujučev
2006 Možemo biti heroji samo na jedan dan Radenko Milak
2006 Savjeti Sandra Dukić
2006 Identitet Boris Glamočanin
2006 Ordinary Miodrag Manojlović
2006
Identitet
Zamislimo da možemo kupiti novi identitet! Polazeći od svojih vlastitih estetskih afiniteta, umjetnik, svojim radom, predlaže mogućost kupovine identiteta fantastičnog stvorenja,
vile. Nudi vilu kao prototip, idealan proizvod na tržištu ponude identiteta, budući da posjeduje kvalitete kao što su ljepota, zvonki i harizmatičan karakter koji se lako dopada svima, neprocjenjivu lakoću postizanja onoga što naumi, te slobodu kretanja koju joj daju krila. Kada se otpakuje ambalaža, kupac dobija priliku da provodi vrijeme sa vilom u cilju personalne identifikacije. Na izvoru/iz prve ruke ona mu nudi uputstva šta da misli, priča, sluša, čita kakav stil i stav da njeguje i savjetuje ga u skladu sa svojim intimnim životnim filozofijama. Budući da su u kasnom modernom dobu identiteti sve više fragmentarni i razlomljeni, u ovom slučaju kupcu se nudi novi identitet, kao gotov i cjelovit proizvod umjetnikove emocije i mašte. Vila-identitet u privlačnom pakovanju, u stvari je živa žena umjetnica, koja a svakim novim radom mijenja svoj identitet. Simbolizuje kritičku ideju da preuzimamo novi identitet da bi se što bolje prodali u svim našim odnosima. Svjesna je da kao i njena umetnost, ako želi da se proda, mora kupcu biti prihvatljiva, da u prvi plan uvijek dolazi izgled pojavnosti i da pred sadržajem prednost ima pakovanje. Ostaje pitanje da li je svjesna sebe kao proizvoda. U ”zbrci oko identiteta” neki tvrde da čovjek može imati onoliko identiteta koliko ima energije, vremena i novca. U potrazi za osjećajem pripadnosti i pružanjem potpore, mora da je fantastičan osjećaj kada se nađemo u situaciji koja na tako ”jednostavan” način nudi novo Ja kada želimo da, nezadovoljni, pobegnemo od starog. Suština koju problematizuje ovaj rad jeste koliko nam danas ta sposobnost da pobjegnemo (ne)omogućava da nečemu pripadamo i da nesvjesni vlastitih vrijednosti u1079 çaboravljamo da smo jedinstveni i neponovljivi u svemiru. Postavlje se pitanje koja je cijena kupljenog identiteta? Za odgovorom na ovo pitanje (kojim rad prerasta u kritički problem) traga kustos, koji istražujući tržište na licu mjesta, anketira prisutne u prostoru u kojem je vila-identitet ponuđena na prodaju. Na taj način radu priskrbljuje formu interaktivne instalacije, gde je posjetiocu izložbe ponuđena mogućnost da sam formira cijenu ponuđenog proizvoda. Naljepnice sa tako dobijenim cijenama će biti zalijepljene oko kutije sa vilom. Po principu maksime - svako umjetničko djelo ima onoliko značenja koliko ga ljudi gleda - one će biti sredstvo za čitanje ovog rada u simboličnom i metaforičnom ključu.

Tijana Đukić

Boris-Glamocanin-1.jpg